Kako Oksidacijski Tretman Povećava Performanse Vezanja Vlakana?
Kao prvi korak Prethodne Obrade, Oksidacijski Tretman ima OSNOVNI CILJ Uvodenja FunkcionalNiH Skupina Koje Surse kisik na povrninu Vlakana scinjsni nasaju, Povećava materimalA. U STVARNOM RADU, OKSIDACIJSKI TRETMAN UGLAVNOM PRIHVALA DVIJE METODE: OKSIDACIJA PLINSKE FAZE I OKSIDACIJA TEKUCU FAZE.
OKSIDACIJA PLINKE FAZE JE DA PREKURSOR UGLJIVNIH VLAKANA POSTAVI U SPIFIVNO OKRUSENJE KOJE NASUSA OKSIDIRAJUTE PLINOVE POKUT KISIKA I Ozona. Ustavljenim UvJetima tempaturara i tlaka, OKSIDIRAJUTE MOLEKULE PLINA KEMIJSKI REAGIRAJU S ATOMIMA UGLJIKA NA POVršini VLAKANA. Kako Se Reakcija Nastavlja, Funkcionalnu Skupine Koje Sadrže Kisik, Poput Hidroksila, Karboksila I Karbonila, PostUPno Se formiraju na površini Vlakana. Izgled Ovih funkcionalnih Skupina je Poput Dodavanja MNOGIH "Toskaka Povezivanja" Na povrnini Vlakana, Mijjajuri kemijska svojstva i fizivkku strakturu.
OKSIDACIJA TEKUTE FAZE KORISTI JAKE OKSIDIRAJUCE OTOPINE POPUTNITNE DUTIVNE KISELINE I SUMPORNE KISELINE. Nakon ŠTO JE Prekursor Uronjen U OTOPINU, Snaninni Oksidans U OTOPINI BRZO KONTAKTIRA I REAGIRA S POVršinom Vlakana, ŠTO TakoDA POTIVESE STVARKE FUNKTIONALNIH SKUPINA OKSIDACIJA TEKUTE FAZE MOŽE Preciznije Kontrolirati Stupaj OKSIDACIJE, Koncentracija OTOPINE I VriJeme lijese mogodusu međa se se se se cčimbenice moravU STOGO KONTROLOMO reprađeeje, pretjerana oksidacija mož ožatetiti unUtarnaruru i UKJUPNE VLAKATU NASUPNE.
Ktica Nasjeckani pramenovi od Ugjička Vlakana Su Složene s Drogim Materimalima, Funkcinanin Skupin Koje Sadrže Kisik na površini Igraju Važnu ULOGU. UZimajući polimnu matricu kao primir, karboksilne skupin na površini Vlakana mogu kemijski reagirati s Hidroksilnim Skupinama u policeru kako bi TvSJSU, KEMUNU, KEMUNU, KEMUNU Izmeđa Vlakana I Poliara. Pored toga, funkcional skupin koje sarže kisik takođa se mogo usSko kombinirati s matricnim materimalom fizickom adsorpcijo. Ova poboljšana performi vezivanja omogućava da Vlakna i matricni materijal rade Zajedno Kada su podvrgnuti prisilJanju i ZajedničMoMOMUNUNU, UNOVITOD i ZNASHOBUSNO Materijala. U Proizvodnji Autobilskih Dijelova, OKSIDIRIH NASJECKANIH NITI S UGJIVNIM VLAKNIMA OJavani plastini Dijelovi mogo bolje jilu udara i pobolzusne volu Udara.
Kako liječenje Karbonizacijo poboljšava čavrstoću Vlakana I modul?
Karbonizacija je Kljevni korak u liječenju prekursora uglJivskim vlakana na visokim tempaturama. Njegova galvasna svrha je UKLONITI Element bez uglJika iz Vlakana i Značajno povećati sadRžAj Ugjika, jame se se značajno poboljhava Snaga i modul Vlakana. Ovaj se postrak provodi u peći s visokim tempaturama zaštićnom inernim plintom. Kako se temperara postpno povećava, Unutar Vlakana se događa niz Složenih i Kritička fizičkih i kemijskih promtJena.
Proces Karbonizacije OBIVNO SE DIJELI U VISE FAZA. U Početnoj fazi većina ne-aglikovih elemenata u prekursoru, reput vodika, kisika, dušika itd., Pošinji se Raspadati i pobjeći u obrtiku plina. Kako se eleleri bezgggggAka i dalje odvajaju, kemijska struktura vlakana značajno se mijenja. Ulazeći u srednju fazu, atomi ugjika Unutar Vlakana počinju se preuređati i Kombinirati kako bi tvorili stabilnije veze Ugjika-ugljik, gustoća Vlakana i dalava. U Završnovi fazi, Pod Kontinuiranim ljutinuiranim ljutinuiranim Đelovanjem visoke tempatura, raznuta atoma uggika je uredniji, struktura Vlakana Postaje gušjan, Najgova pokul.
Kroz Cijeli Proces Karbonizacije, Kako se UKLANJAJU ELELERI BEZ UGLJIKA, OBNAVLJA SE KOMPAKTNIJA I STABILNA STRUKTURA IZMEFU ATOMA UGLJIKA. OVA Stukturna Promdjena Smanuje UNUTARNJE OŠTENJA VLAKANA I POVELAVA GUSTOCU, ŠTO VLAKNIMA DAJE VETU ČVRSTOCU I MODUL. Veća ČVrstoća Znači da Vlakno Mož Podnijeti Veću Napetost Bez Lomljenja, A viši modul Znači da Vlakno ima ima ima iMa Jače Sposobnost Odupiranja deformaci deformaci kAda KADA KADA. U području Zrakoplovstva, Strukturne Komponente Zrakoplava Izrađene od Nasjeckanih niti od Ugjičnih Vlakana pojavane Kompozitne Matejijale Možost i SLZIH BRZIH, OSRUSRUSROMOST Zrakoplavne Strukture, ISTOVREMENO POMASUCI U POSTIZANU LAGANOG DIZAJNA ZRAKOPLOVA I SMANJENJA TROSKAVA LETHE.
Kako grafitizacija poboljšava vodljivost vlakana i toplinsku stabilno?
Grafitizacija je važen korak u daljnjem optimizaciji performi nasjeckanim pramenova uglJivskim vlakana. Može Uvineti Kristalnu Strukturu Vlakana Redovniju, Poboljšavajući tako vodljvost i toplinsku stabilnost vlakana. Ovaj Postupak liječenja Provodi se na višuj tempariari od liječenja Karbonizacijom. Pod Sna Križnim Đelovanjem Visoke temperatura, Atomi Ugjika Unutar Vlakana Dobivaju dovolljno Energije Za poočetak probijanja ogranichenja IzVorne Strukture i podvrunu.
Da bi se pro promicala Transformcija uglJikovih atoma u grafitnu kristalnu strukturu, tijekom postpka liječenja Ponekad se dodaju specifična katalializatori, poptut metalnih soli. Katalizatori mogu Smnjiti energiju aktivacije potrebnu za preurednji atoma uglJika, Ubrzzititi postrak grafitizacije i pomoći u formiranjudniode rustetketne. Tijekom postpka Grafitizacije, Nepravilno Rasporedeni atomi Uggika postUpno Postaju Naručeni i na Kraju Tvore Visoko Uređanu Šesterokutne Rešetke.
OVA REDOVNA KRISTALNA STUKTURA IMA VAŽAN UTJECAJ NA PERFORKANSE VLAKANA. U Pogledu Vodljivosti, Zbog Dobrog Puta ZA Provođenje Elektrona, Elektroni Se mogu Glacko Kretati Unutar Vlakana, ČVUDE SE ZNAKAJNO POBOLJSAVA VLAKANA. U području proizvodnje Elektroničke omeme, ovaj visoko vodljivi nasjeckani niti od Ugjičnih Vlakana mož se oristiti zazradu Plobenenes sisobenensih i ELEKTREME ELEKTREME. U SMISLU TOPLINSKE STABILNOSTI, PRAVILNA KRISTALNA STUKTURA ČINI VEZU IZMEJU UGLJIKOVIH ATOMA KOMPAKTNIJIM I UREDNIM. U okrujenusu Visoke tempatura, Vlakno Mož Bole ODRžavati Svoj Stukturni IntegriTet i u ošinkovito oduprijeti toplinsku deformaciju i toplinsku dekompozicici. U industrijskim Poljima s Visokim tempaturama, naset Metulgije, Keramike i Drogih industrija, Grafitizirani nasjeckani niti od Ugjičnih Vlakana mogU se visoKa na, raseru, raseru, raseru, raseru, raseru, raseru, raseru, raseru, raseru, raseru, raseru Visokotemperaturnom Okroženu, Pružajući Pouzdana jamstva Za Povezanu Industrijsku proizvodnju.